Iz hlada i prije novih velikih projekata – o turizmu i tehnologiji. Obje teme su interesantne, idu ruku pod ruku, zajedno čine ogroman potencijal, a za pisanje o njima, najviše inspiracije pruža upravo – ljeto.

Nakon svake turističke sezone rade se detaljne analize dolazaka, noćenja i prihoda u turizmu uz uvijek aktualno pitanje: jesmo li mogli postići više? A da se pitamo: jesmo li mogli postići više – uz Big Datu?

Znam, javit će se dilema je li šjor Ante u Mimicama ikada čuo za tu Big Datu. Ili komentar kako je sliku našeg turizma još donedavno činila starija gospođa na cesti s komadom kartona na kojem piše zimmer frei i uvjerenje kako Hrvatska ne može uspješno pratiti svjetske trendove.

Naravno, utisak opisanog turizma je snažan jer većina nas je doživjela trenutak da nam se nudi soba koja je, kako kaže ta gospođa ‘samo 50 metara od plaže sinko, odmah povrh magistrale’.

Sadašnja era, vrijeme Bookinga i Airbnba, ‘potjerala’ je iznajmljivače sa sunca, a goste im sad traži unuk Frane i govori ‘e baba, sve ti je to sad onlajn’. No, da se razumijemo, Big Data njima i nije od neke važnosti.

Istodobno, veliki skupovi podataka itekako mogu koristiti našim gradovima, turističkim zajednicama, hotelijerima i mnogim drugim kompanijama.

Data is King!

Količina dostupnih podataka je ogromna. Podaci se mogu utilizirati kroz heatmape te vizualno i brojčano precizno prikazati. U startu, sve to omogućava dobri stari GSM. Mobitel imamo svi, aktivno ga koristimo, a neki čak bez njega ne idu ni na toalet.

Kroz antene koje su nam načičkane na krovovima kao golubovi na trgu sv. Marka u Veneciji i uz pomoć baznih stanica, kreiraju se mnogi vrijedni podaci. Ako turist prođe od Macelja do Splita, na toj ruti će se svojim mobitelom spojiti na sve redom bazne stanice kako bi imao signal te tako stvara mapu svog kretanja.

Podaci su naravno anonimizirani, no bez obzira na to možemo znati koliko ih je osvježenje potražilo na odmorištu Janjče, a koliko na Macoli. U prijevodu – o kretanju turista možemo znati više od njih samih. 

Uz pomoć podataka može se kreirati nova i kvalitetnija ponuda jer turisti imaju brojne želje na temelju kojih biraju destinaciju godišnjeg odmora. Neke zanimaju najveći gradovi, neke umjetnost i kultura, nekima su u fokusu plaže, nekima party zone, a nekima izleti.

Dalje, možda trgovačke lance zanima otkud im sve kupci dolaze, možda marketinške agencije zbog ciljanog postavljanja billboarda zanima kojom rutom prolaze određeni kupci. Turističke zajednice pojedinih gradova zasigurno zanima koliko im se dugo gosti zadržavaju, je li riječ o satima ili danima.

Iza nas su i događanja kao što su Ultra, Wings for Life, InMusic. Otkud su sve posjetitelji došli? Kojim točno rutama? Koliko su se zadržali na pojedinim lokacijama? Jesu li to samo prolazni gosti? Jesu li odmah nakon InMusica produžili na Hvar ili su na putu do mora stali na Plitvicama? Primjera je bezbroj, a odgovori na sva ova pitanja su dostupni.

Heatmape nam olakšavaju razumjeti distribuciju onoga što pratimo te intenzitet podatkovnih točaka na određenoj mapi.

Nedovoljno korištena tehnologija

Toliko puta smo već čuli da su podaci novo blago ili nafta. Ako su podaci nova nafta, onda je dobra analitika tih podataka motor s unutarnjim sagorijevanjem. Ipak, zasad se nedovoljno koristi.

Digitalizacija, industrija 4.0., predikcija vremenskih prognoza, Internet of Things, usklađivanje s novim regulativama, IT sigurnost – bez obzira koju od ovih tema započnemo, bez podataka ili upravljanja podacima kroz različite Big Data platforme nećemo biti u mogućnosti ovladati bilo kojim od ranije spomenutih izazova.

Podaci su valuta koja danas posjeduje ogromnu vrijednost i koja će se itekako vrednovati u bliskoj budućnosti. Oni koji ne ovladaju i koji ne shvate 4 V (Volume, Variety, Velocity, Veracity) koji savršeno opisuju Big Datu, vrlo brzo i vrlo vjerojatno će izgubiti utrku s konkurencijom koja je itekako svjesna svega navedenog, kao i starija gospođa s početka priče sa zimmer frei natpisom.